Kupus se kao namirnica upotrebljava u svježem stanju kao salata ili u različitim kuhanim jelima (varivima, pirjanim jelima ili složencima s mesom). Najpoznatiji specijalitet kod nas je složenac s mesom- sarma. U zimskoj prehrani u mnogim je krajevima kupus glavni izvor vitamina i minerala. Bilo da se radi o svježem ili kiselom kupusu.

Iznimno je bogat vitaminima, prije svega vitaminom C, koji gradi imunitet u sezoni gripa i prehlada, pa i ovih novih virusa. Osim vitamina, bogat je i kalijem, kalcijem, manganom, magnezijem, sumporom i beta karotenom.

Zanimljivo je usporediti svježi i kiseli kupus. Svježi je bogatiji bjelančevinama, ugljikohidratima i vitaminima, dok je kiseli bogatiji mineralima i sirovim mastima.

Kupus sadrži aminokiselinu glutamin, koja se, iako nije esencijalna aminokiselina, svejedno treba pojačano unositi u situacijama pojačanog stresa, upala, jače fizičke aktivnosti i općenito jačanja imuniteta. Također je prijeko potrebna za metaboličke funkcije i u stvaranju epitelnih stanica enterocita, koje štite od ulaska infektivnih čestica i toksina u organizam. Dokazano liječi čireve na želucu. Bogat je celulozom, koja poboljšava i potiče probavu, a sadrži i tartansku kiselinu koja usporava pretvaranje ugljikohidrata u masti pa je često uvršten na jelovnike različitih dijeta.

Osim svoje vrijednosti u prehrani, kupus je cijenjen i u zdravstvenoj vrijednosti. U antičko vrijeme cijenio se kao ljekovita biljka. Listovi su se stavljali na gnojne rane, a oblozi od svježih listova su se koristili protiv glavobolje. Grci su ga preporučivali kao protuotrov kod trovanja gljivama.

100 g kupusa sadrži 24 kcal.